Objavljen je rad o društvenim mrežama i Fejsbuku u Srbiji, deo koji (sada na srpskom) sam izlagala na konferenciji ovog juna, u Magdalen College-u, University of Oxford. Rad (pdf fajl) možete preuzeti u naučnom časopisu „Pančevačko čitaliste“. Budite slobodni da komentarišete, citirate.
Ažurirano objašnjenje kada je u pitanju metodologija [7.8.2011.]: prošle godine sprovedena je pre-testna kvantitativna faza istrazivanja i eksploratorna deskriptivna analiza, nakon koje smo intervjuisali ispitanike kao glavni kvalitativni metod za ovo istraživanje. Zbog limita u prostoru u časopisu detalje nismo objavili; ažurirani podaci sa proširenijom analizom iz 2011 biće objavljeni u budućim publikacijama, na skupovima i disertaciji.
Sadašnji, prikazani rezultati iz rada jesu deskriptivno-narativnog karaktera i nastali su iz razgovora sa ispitanicima, direktnom obzervacijom. Prikazane komunikativne prakse koje se najčešće pojavljuju proističu i iz procesa virtuelne etnografije.
Bravo! I hvala, odmajh skidam i citam 🙂
Molim, hvala!
U radu se ne vidi koliko je anketirano osoba za formiranje odogovra na pitanje razloga korišćenja Fejsbuka, i koja je statistička metoda korišćena za obradu rezultata ankete.
Da li je konkretan naučni doprinos rada u vezi sa navedenim karakteristikama socijalizacije koji su pomenuti kao odgovori anketiranih, obzirom da u radu nisam video eksplicitno šta je konretan rezultat koji predstavlja odgovor na pitanje razloga korišćenja Fejsbuka u Srbiji?
Pre-testna kvantitativna faza istrazivanja su bili upitnici (N=110) i eksploratorna deskriptnivna analiza, nakon koje smo intervjuisali ispitanike (N=25) kao glavni kvalitativni metod za ovo istrazivanje. Zbog limita u prostoru u casopisu detalje nismo objavili; azurirani podaci sa dubljom i prosirenijom analizom iz 2011 bice objavljeni u buducim publikacijama, na skupovima i disertaciji.
Prikazani rezultati jesu deskriptivno-narativnog karaktera i nastali su iz razgovora sa ispitanicima, direktnom obzervacijom. Prikazane komunikativne prakse koje se najcesce pojavljuju proisticu i iz procesa virtuelne etnografije; ali ako ste mislili na kvantitativne pokazatelje (SD, AS, chi-square testova) – oni nisu u ovoj fazi ispitivani. Ove kvantitativne testove sam upravo zavrsila (azurirani se odnose na upotrebu drustvenih medija medju mladima i ICTs u visokom obrazovanju) i bice sigurno negde objavljeni na srpskom, ako neko od casopisa/izdavaca bude pokazao interesovanje.
Zahvaljujem se na komentaru, ažurirala sam post/obaveštenje vezano za metodologiju koje je trebalo pojasniti.